16 Sune 2016 Ke fakasi’isi’i ‘a e nunu’a kovi ‘o e feliliuaki ‘o e ‘eá ‘oku ngāue atu ai ‘a e polokalama langa fakalakalaka ki hono matu’uaki ‘o e feliuliuaki ‘o e ‘eá (Climate Resilience Sector Project) ke fakakakato ‘a e ngaahi palani ngāué.
Fakatatau ki he lau ‘a e Tokoni-Pule ‘o e polokalamá (Deputy Team Leader, PMU) Winston Halapua ‘oku ‘i ai ‘a e konga lalahi ‘e nima ‘a e polōsekí, pea kuo ‘osi kamata atu ‘a e ngaahi ngāue ki aí.
“’Ko e konga ‘uluaki ‘o e polokalamá ko hono fakapapau’i ‘oku potupotu tatau ‘a e fakalakalaká pea mo e palaní ‘i he sekitoa ‘oku masivesiva angé, ko hono ua kiaí ko hono fakalelei’i ‘o e ngaahi me’a ngāue ki he tafa’aki ‘o e fakamatala ‘eá.”
“Hoko atu ki aí ko e polokalama ko ia ki he Pa’anga Talasiti ki he Feliliuaki ‘o e ‘Eá, ko e konga hono fā ‘oku sio ia ki he ngaahi me’a ngāue ‘a e Pule’angá, ‘oku kau ki heni ‘a e halá pea mo hono hiki ko ia ‘o e Falemahaki Niu’ui ‘i Ha’apaí, ko e tūkunga ‘oku ‘i ai ‘a e tongó, pea mo e konga faka’osí leva ki he toutaí ki hono malu’i ‘o e ngaahi konga tahí.”
Ko e konga lahi ‘i he konga ‘uluakí ‘oku tokanga ia ki he tafa’aki ‘o e akó pea kuo ‘osi foaki ange ‘e he polokalama ni ha ngaahi faingamālie ako ma’aˊe fānau ako ‘e 20 ‘i he ‘Univēsiti ‘o e Pasifiki Tongá ‘oku fakatefito ia ‘i he saienisi ‘oe malini pea moe ‘atakai (marine science& environmental science.) . ‘Ikai ngata pē ai ka ‘oku ‘i ai mo e palani ‘a e polokalamá ni ke fakahoko ha ako ‘i he Pule’angá felāve’i mo e feliliuaki ‘o e ‘eá.
‘I he fakamatala ‘a Halapuá ‘oku fakatatali ‘a e polokalmá ke siofi ‘a e ola ‘o e ngaahi siví pea kapau ‘oku ‘i ai ha palopalema ‘e fiema’u leva ha palani ke fakalelei’i ’aki.
‘Oku ‘i ai foki mo e ako ‘oku ‘amanaki ke fakahoko ‘i Siulai ma’aˊe kau ngāue fakapule’angá. Ko e toko 20 ‘e kau atu ki he ako ni ‘a ia ‘e fili ‘e he Potungāue MEIDECC mo e Potungāue Akó. Ko e akó ‘e fakalele ia ‘e he kautaha mei ‘Aositelelia ‘a ia ‘oku nau ma’u ‘a e taukei ‘i he ‘ēlia ‘o e feliuliuaki ‘o e ‘eá mo e ngaahi fakatamaki fakaenatulá.
Na’e lave foki ‘a Halapuá ko e tafa’aki ki he Pa’anga Talāsití ‘oku kei fakahoko ‘a hono siofi ‘a e ngaahi tohi kole mei he ngaahi vahe fonuá kimu’a pea toki fakapa’anga ‘o fakatatau ki he ngaahi tu’utu’uni ngāue ‘a e Pa’anga Talāsití.
“’Oku toe lele foki ‘i he kuata ko ‘ení ‘a e polōseki ki hono lau faka’auliliki ‘a e fu’u tongo kotoa pē ‘oku tupu ‘i Tongá ni, pea ‘oku lolotonga fai atu ‘a e ngāue kiai he taimí ni ke fai hono siofi ha fa’ahinga founga ‘e lava ke fakafuofuoa’i ’aki ‘a e lahi ‘o e tongó ‘i he fonuá ni.”
Kuo vahe’i foki ‘e he polokalama ni ‘a e $2miliona Tonga ko e tokoni ki he va’a Fakamatala ‘eá. Ko e konga lahi ‘o e pa’angá kuo vahe’í ki he me’a ngāue pea kau atu ki ai mo hono ako’i ‘o e kau ngāué.
‘Oku fakataumu’a foki ‘eni ke langa hake ‘a e tafa’aki ki he Fakamatala ‘Eá ‘i hono ‘omai ha me’a ngāue ‘oku toe leleiangé ke fakahoko’aki ‘a e ngāué. ‘Ikai ngata aí ka ‘oku fai e sio ki hono ako’i ‘o e kau ngāué ke nau ma’u ‘a e taukei ‘oku toe lelei angé.
‘I he ta’afi ki he halá na’e fakahā ‘e Halapua, “’Oku meimei ‘avalisi ki he $1.4miliona ‘a e pa’anga ke fai’aki ‘a e ngāue ki he halá, ko e hala ‘e fā ko ‘ení ko e hala ‘e ua ai ‘i Talafo’ou mo Navutoka ‘oku na fehokotaki ai ‘a ia ‘e lava ‘e he ni’ihi koia ‘oku nau nofo ofi ki tahí ‘o hola ki ‘uta, ko e hala leva ‘e taha ‘i Popua, ‘a ia ‘oku taki mai ia mei mui ‘i he ‘ēlia Popuá na’a lava ke nau hake faka-tokelau ‘o ha’u ‘i mui ‘i he ‘Apiako Monfort ‘o a’u mai ai ki he feitu’u ma’olunga ‘i he High Commission NZ, pea ko e hala hono fā leva ‘i Tufu ‘i ‘Eua, ‘a ia ‘oku meimei ‘i he kilomita ‘e 6 fakakātoa ‘a e lōloa ‘o e halá.”
‘Oku kau atu foki ki he polokalama ni mo e tokoni ki hono tanu mo fakalelei’i ‘a e ngaahi ‘Apiako Lautohi ‘e 10. Ko e ‘Apiako ‘e nima mei ai ‘i Tongatapú ni kuo ‘osi kamata ke fakahoko atu ‘a e ngaahi ngāue ki aí. ‘Oku kau heni ‘a e GPS Fanga, GPS Hala’ovave, GPS Ngele’ia, GPS Kolomotu’a pea mo e Side School ‘a Lavengamālié. Ko e fakataumu’a ‘o e ngāue ni ke tanu ‘a e ngaahi feitu’u ‘oku ano mo toka’anga vaí pea ke fakatafe ki he ngaahi fakatafenga vai kuo ‘osi ngaohi ‘e he Pule’angá.
‘Oku lolotnga fakahoko foki ‘a e ngāue ‘a e timí ke faka’osi e ngāue ki hono tā ‘o e palani ki hono hiki ‘o e Falemahaki Niu’ui ‘i Ha’apaí.
“’A ia ‘e hiki eni ki mui ‘i he Ha’apai High School. Ko e ngāue ko ‘ení ‘oku fokotu’utu’u ke kamata ia ki Sepitema ‘o e ta’ú ní, ‘a ia kuo ‘osi tali ia ‘e he Potungaue ke fai ‘a e ngāué.”
‘Oku ‘i ai foki mo e ngaahi ngāue kehe ‘i loto ‘i he polokalamá ni, ‘o kau ai ‘a e fokotu’utu’u ke langa ‘o e ngaahi fōsoa ‘i Hahaké ka ‘oku kei fai ‘a e ngāue kiai.
Ko e polokalama ngāue ni ‘oku fakamalumalu ‘i he Va’a Feliliuaki ‘o e ‘Eá, ‘i he Potungāue MEIDECC ‘o fakapa’anga ‘e he Pangikē Fakalakalaka ‘a ‘Esiá.
NGATA’ANGA
Tuku atu mei he Potungāue Fakamatala ‘Eá, Ma’u’anga Ivi, Ma’u’anga Fakamatala, Tokangaekina Fakatamaki Fakaenatula, ‘Atakai, Feliliuaki ‘o e ‘Ea mo e Fetu’utaki