23 ‘o Sanuali, 2020 Ko e taha eni ‘o e ngaahi fatongia tefito ‘a e Va’a Fefononga’aki he hala pule’anga ‘o e Potungaue, ko hono fakapapau’i ‘a e malu mo e hao ‘o e fefononga’aki ‘o kau ai hono foaki ‘o e laiseni faka’uli ki he kakai ‘o e fonua. Ko e ngaahi founga ‘eni ‘e lava ke ma’u ‘aki ha’o laiseni faka’uli.
- Ke ma’u ha’o laiseni faka’uli, kuo pau ke ke ‘i he ta’u motu’a ko e ta’u 18 ‘o kapau ko ho’o kole laiseni ki he ngaahi saliote misini angamaheni PEA kapau ko ho’o fiema’u laiseni ke ke faka’uli ‘i he ngaahi saliote misini mamafa, kuo pau ke ke ‘i he ta’u motu’a ko e ta’u 21 ki ‘olunga ‘o fakatatau pe ki he lao ‘o Tonga.
Laiseni Akoako
- Ko e tokotaha kotoa pe ‘oku kole ki he laiseni ‘oku pau ke fou hake ‘i he laiseni akoako, ‘a ia ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha totongi ki ai.
- ‘Oku fiema’u ki he laiseni akoako ‘a e la’i ta paasipooti ‘e 1 pea mo ho’o tohita’u (kapau ‘oku ‘ikai ma’u pea ngaue’aki ho’o paasipooti pe ID fakafonua)
- Ko e laiseni akoako ‘e lava ‘o ngaue’aki ‘i loto ‘i he mahina ‘e tolu (3). ‘I loto ‘i he mahina ‘e tolu (3) ko ‘eni, ‘e ‘ata pe ha fa’ahinga taimi ke ke a’u mai ki homau ‘ofisi ‘o fai ho’o sivi ki he lao ‘o e fefononga’aki. Ko e sivi ko ‘eni kuo pau ke ke lava’i lelei ‘a e 97% ki ‘olunga kae lava ke ke hoko atu.
- Ka ‘ikai a’u ki he 97% ho’o sivi lao, kataki toe ako pe ho’o lao pea ke toki lava mai ‘o sivi. Ka ‘osi ‘a e mahina ‘e 3 kuo tuku atu ‘oku te’eki ke lava ho’o sivi, ‘e lava pe ke toe ‘oatu ha’o mahina ‘e 3 fo’ou kae ‘oua leva kuo lava ho’o sivi.
- Fakatokanga’i ange ‘oku ‘ikai ngofua ki ha tokotaha laiseni faka’uli akoako ke ne fononga tokotaha pe uta ha’ane pasese, kuo pau ke ‘i ai ma’u pe ha tokotaha laiseni faka’uli kakato pea kei ‘aonga ‘ene laiseni (valid) ke na fononga holo.
- ‘Oku fiema’u ‘a e tokotaha laiseni akoako, ke ne fa’u ha’ane ki’i leipolo hange koia ‘oku ha atu ‘i lalo ‘o ngaue’aki ke mahino ‘oku laiseni akoako.
Sivi Faka’uli
- ‘E ngaue atu ‘a e ongo ‘ofisa ‘e toko 2 mei he Potungaue kiate koe ke fakahoko ho’o sivi faka’uli. Ko hono sivi’i eni ‘a e ngaahi lao na’a ke sivi tohi ai.
- ‘O kapau ‘e a’u ki he 3 ‘a e ngaahi fehalaaki ‘i ho’o sivi faka’uli, ‘e to e fiema’u ia ke ke toe sivi fo’ou.
Laiseni mo hono Fakafo’ou
Ko ‘ene lava ho’o sivi lao mo e sivi faka’uli, te ke toki totongi leva ‘a e $100.00 pea ‘e ‘oatu ia ke ke ngaue’aki ‘i he mahina ‘e 12 (ta’u ‘e taha) pea ‘e toki ‘ata leva ke ke laiseni ‘i he kalasi ‘e 3 ko ‘eni ‘i hono fakafo’ou.
- Laiseni ta’u ‘e 1 ……………………….. $60.00
- Laiseni ta’u ‘e 3 ……………………….. $150.00
- Laiseni ta’u ‘e 5 ……………………….. $240.00
Laiseni Faka’uli Kau Folau mei Muli
- ‘E ‘ikai fiema’u ke to e sivi faka’uli ‘a e kau ma’u laiseni muli, fakatatau pe ki he lao. Ko e kole laiseni ‘a e kau folau mai:
– Laiseni fakataimi $40.00
– Laiseni kakato $60.00
Fakatokanga’i ange ‘oku ‘ikai ke toe foaki ‘e he Potungaue ‘a e laiseni ha toe ‘uhinga kehe ka ki he malu mo hao aipe ‘a e fefononga’aki hotau fonua ni. ‘Oku ‘ikai lava ‘e he Potungaue ‘o ‘oatu ha laiseni ke ke ngaue’aki ‘o hange ki ha’o ID ki ha toho pa’anga pea mo ha toe ‘uhinga kehe, pea kuo pau pe ke ke ta’u 18 ki ‘olunga mo muimui he ngaahi tu’utu’uni ‘oku ha atu ‘i ‘olunga.
Ngaahi Fakalelei ki he Fefononga’aki
Ko e ngaahi ngaue ‘oku lolotonga lele ke toe fakalakalaka ange ai e fakahoko fatongia
- Ko e ngaahi fakalelei ‘oku fai ki he lao ki he fefononga’aki kau ki ai ‘a hono ngaue’aki ‘o e leta me’alele pea mo e ta’ofi ‘a e ngaue’aki ‘o e telefoni to’oto’o lolotonga ho’o faka’uli.
- Fokotu’u ‘o ha feitu’u mavahe ki he ako faka’uli ‘ata’ata pe.
- Ngaahi ako faka’uli ki he kakai fefine ke ma’u ha’anau laiseni faka-komesiale.
- Polokalama ako ki hono ngaue’aki ‘o e ngaahi misini uta mamafa ange hange ko e louta, pulutousa mo e ngaahi loli uta mamafa lalahi.
NGATA’ANGA
Tuku atu mei he: Potungaue ki he Ngaahi Ngaue Lalahi