15 ‘o Novema, 2018 Na’e huufi ‘e he Ta’ahine Kuiní Nanasipau’u Tuku’aho ka ko e Pataloni ‘o e Kautaha Suka ‘a Tongá ‘a e polokalama ‘Ko e fāmilí mo e suká’ ke fakamanatua’aki ‘a e ‘Aho Fakamāmāni Lahi ‘o e mahaki suká ‘aneafi ‘i he holo Kalofiama ‘o Epworth.
Na’a ne me’a foki felāve’i mo e nunu’a kovi ‘o e mahaki suká ‘a ia ‘oku ‘ikai ke lava ‘o tokangaekina fakafo’ituitui neongo ‘e kamata fakataau taha pē ka ‘oku fiema’u ‘a e kafatahá ke ma’u ‘a e poupou ‘a e fāmilí, ngaahi kupu fekau’akí, nofo ‘a e koló pea mo e fonuá foki.
“I ‘api ‘oku ‘ikai ke fiema’u e fakamaaú mo e tukuaki’í, ka koe loto lahi mo e vave ke tokoní. Kuo ‘osi fakamo’oni’i ‘a e fu’u fu’unga lelei ‘oku langa hake mei he tokoni mo e poupou ‘oku fai mei he fāmilí, ‘oku makatu’unga ai ‘a e mahino ‘oku mahu’inga fau ke faka’atā ‘a e ‘iló ki hono ako’i mo tokonia ‘a e kakai ‘oku suká fakataha mo kinautolu kotoa pe ‘i he fāmilí. ‘E lava ke matafi atu ai e faingata’a lahi mei he kau suká ‘a ia ‘oku nau fa’a ongo’i ‘oku holo ai ‘enau mo’uí.”

Na’a ne tapou foki ki he mahu’inga ke liliu ‘a e to’onga mo’uí mo e fakakaukaú felāve’i mo e me’a tokoni ‘oku ma’ú kae pēhē foki ke fakasi’isi’i ‘a e mama tapaka pea mo e inu kava mālohí pea ke hoko e ngaahi siasí, ‘apiakó mo e ngāue’angá ko e ngaahi feitu’u lelei ke faka’ai’ai mo tu’uaki ‘a e founga totonu ‘o e mo’uí.
Na’e fakamamafa’i foki ‘e Toketā Viliami Tūtone ‘a e fu’u tokolahi ‘a e kau Tonga nofo ‘i Nu’u Sila kuo ma’u kinautolu ‘e he mahaki suká.

‘I he’ene fakamatalá ko e kakai Maulí ne tokolahi taha ‘a hono ma’u kinautolu ‘e he suká ‘i Nu’u Sila kā ‘i he taimi ni kuo lakaange ‘a e tokolahi ia ‘o e kakai Tongá kuo nau fokoutua ‘i he mahaki ni pea ‘oku fakaloloma he ‘oku nau ma’u ‘a e mahaki suká ‘i he ta’u si’isi’i.
Na’e kau atu ki he polokalama ni ‘a Pilinisesi ‘Ofeina Fakafanua, ‘Eiki Minisitā ‘a e Potungāue Mo’uí Toketā Saia Piukala, Palesiteni ‘o e Siasi Uesiliana Tau’atāina ‘o Tonga Faifekau Toketā ‘Ahio, Talafekau Lahi ‘a ‘Aositēlēlia ki Tongá H.E. Andrew Ford, kau ngāue ‘a e Potungāue Mo’uí pea mo e kau fakaafe kehe pē.


NGATA’ANGA
Tuku atu mei he: Potungāue Fakamatala ‘Ea, Mau’anga Ivi, Ma’u’anga Fakamatala, Tokangaekina Fakatamaki Fakaenatula, ‘Atakai, Feliuliuaki ‘o e ‘Ea mo e Fetu’utaki